U Hrvatskom domu u Splitu 11. svibnja 2024. održana je Tribina o aritmijama na kojoj je naglašeno kako većina ljudi s ovom dijagnozom uz odgovarajuće medicinske postupke i terapiju nastavlja svoj život normalno. Na Tribini je prikazan i film u kojem osoba s fibrilacijom atrija govori o susretu s tom bolešću, postupcima liječenja i nastavku normalnog života

 

Na tribini se govorilo i o opasnostima od poremećenog rada srca, farmakološkom i intervencijskom liječenju aritmija, lijekovima za razrjeđivanje krvi, svakodnevnom životu s aritmijama i mogućnostima kvalitetnog života s elektrostimulatorom. Jer nerazumijevanje i nepoznavanje simptoma bolesti srca jedan je od ključnih razloga zašto osobe s aritmijama prekasno traže pomoć liječnika, što ponekad ima tragične posljedice.

U radu Tribine sudjelovali su naši istaknuti kardiolozi, članovi Hrvatskog i Europskog kardiološkog društva:

• prof. prim. dr. sc. Šime Manola, dr. med., pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila, KB Dubrava, predsjednik Radne skupine za aritmije Hrvatskog kardiološkog društva i prvi dopredsjednik Udruge Ritam srca obrazlažući epidemiologiju fibrilacije atrija istaknuo je kako je ona najučestalija srčana aritmija, a njezina učestalost u porastu, te da ona raste sa starijom životnom dobi i sa prisutnošću drugih bolesti kao i da češće pogađa muškarce.
• doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med., pročelnica Zavoda za aritmije KBC-a Split govoreći o životu s fibrilacijom atrija napomenula je da će adekvatnim liječenjem i usvajanjem zdravih životnih navika većina osoba s fibrilacijom atrija nastaviti svoj normalni život. Većina pacijenata mora trajno uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi, neki trajno moraju uzimati antiaritmik, a uz dobru komunikaciju s liječnikom i dovoljno znanja o svojoj bolesti to im neće predstavljati poteškoću.
• prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, dr. med., kardiologinja Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, predsjednica Udruge Ritam srca. Govoreći o dijagnostici fibrilacije atrija ona je naglasila da simptome aritmija ne zapaža polovica osoba s tim poremećajem rada srca. Pacijenti s najučestalijom aritmijom - fibrilacijom atrija imaju povišeni rizik nastanka moždanog udara, a da bi se to spriječilo potrebno je na vrijeme otkriti ovu aritmiju jer većini treba antikoagulantna terapija.
• dr. Zoran Bakotić, dr. med., kardilog Opće bolnice Zadar posebice se osvrnuo na postupke liječenja  fibrilacije atrija te naglasio da njezino liječenje može sadržavati kontrolu brzine aritmija, što uključuje usporavanje frekvencije srca lijekovima ili kontrolu srčanog ritma metodama elektrokardioverzije ili ablacije. Mogućnosti liječenja će ovisiti o tome koliko dugo pacijent ima fibrilaciju, koliko se često javljaju simptomi i koji je njezin osnovni uzrok.

Nakon uvodnih predavanja, svjedočanstva o životu s fibrilacijom atrija iznijelo je i niz gostiju tribine koji su postavili i niz pitanja o aritmijama i zdravlju srca općenito.

Sudionici tribine svoje zadovoljstvo ovim edukativnim događajem izrazili su u više navrata iskrenim pljeskom, te istaknuli svoje zadovoljstvo organizacijom, izborom tema i njihovom popularizacijom. Na kraju su izrazili nadu da će Hrvatska udruga za aritmije nastaviti i u budućnosti održavati ovakve javne skupove u Splitu.