Elektrofiziologija srca

# Detaljno promatranje električne aktivnosti srca.

Izvorno snimanje impulsa srcaUčlani se!

Elektrofiziološka studija (EP) invazivna je metoda kojom se detaljnije promatra električna aktivnost vašeg srca. Mogli bismo pojednostavljeno reći da impulse snimamo točno s mjesta gdje se oni događaju, a ne s kože kako je to slučaj u EKG-u. U današnje vrijeme elektrofiziologija se kao grana kardiologije izrazito razvila te se sve češće odlučujemo za ovu metodu. Koristi se za dijagnosticiranje i liječenje širokog spektra abnormalnih srčanih ritmova. Indikaciju za elektrofiziološko ispitivanje donosi liječnik kardiolog-aritmolog.

EP studijapunkcija vene.webp

EP studiju u elektrofiziološkom laboratoriju provodi specijalist kardiolog-elektrofiziolog. Procedura obično traje oko 1 - 4 sata, ali može potrajati i duže. Nekoliko sati prije procedure ne smijete jesti ni piti.

Nakon davanja lokalne anestezije u području prepona punktira se iglom femoralna vena te u nju postavlja 1 do 5 tankih uvodnica (plastične cijevčice) kroz koje se uvode kateterske elektrode. Uglavnom se punktira desna femoralna vena a ukoliko je potrebno više uvodnica za veći broj katetera i lijeva femoralna vena. Do srca se kateteri uvode kroz preponsku venu, a rijeđe potključnom ili vratnom venom.

Izbor se prepušta operateru. Kateteri se dalje uvode pod kontrolom rendgena.

Prilikom postavljanja katetera u srce može doći do aritmije (abnormalni srčani ritam).

Možda ćete osjećati vrtoglavicu ili lupanje srca. Također možete osjetiti nelagodu u prsima. Uglavnom osjetit ćete slične tegobe kao kad u svakodnevnom životu dobijete aritmiju. Ne morate se bojati, jer u laboratoriju ste u sigurnim rukama. Aritmija se uvijek može zaustaviti a i cilj je cijele procedure izazvati aritmiju. Obavijestite osoblje ako imate bilo kakve simptome.

Što se događa nakon EP studije?

Kad je procedura završena, kateteri se uklanjaju. Ponekad može doći do male količine krvarenja prilikom vađenja uvodnica. Medicinska sestra ili liječnik će pritisnuti područje kako bi zaustavili krvarenje.

Nekoliko sati nakon procedure od Vas će se tražiti da ostanete u krevetu, ali većina ljudi sljedeći dan nakon zahvata može ići kući.

Normalno je da se nakon zahvata osjećate umorno, a trebali biste se vratiti u normalu u razdoblju od nekoliko dana.

Možda ćete primijetiti da nakon procedure osjećate kako Vam srce kuca ili možete osjetiti dodatne ili propuštene otkucaje. To je uobičajeno i obično se s vremenom smiri.

Što EP studija može pokazati?

EP studijom se analizira provodni (električni sustav srca). Možete zamisliti kao da Vam se EKG umjesto s kože snima direktno iz srca. To je jedan mnogo precizniji način snimanja Vaših srčanih impulsa i načina njihovog kretanja. Tijekom EP studije pokušat ćemo osim toga izazvati aritmiju, a potom dijagnosticirati o kojoj vrsti aritmije se radi. Na neki način možemo reći da će Vaša aritmija konačno dobiti ime i prezime. Cilj je utvrditi koji dio provodnog sustava srca ili područja Vašeg srca je odgovoran za Vašu aritmiju. Ponekad to jasno vidimo u EKG-u, ponekad nam EKG nije dovoljan za točnu dijagnozu, a ponekad aritmiju nikada nismo niti zabilježili EKG-om već imamo samo iskaz pacijenta koji opisuje lupanje srca.

Ako se utvrdi uzrok Vašeg abnormalnog srčanog ritma, liječnik će uglavnom nastaviti liječiti aritmiju radeći ablaciju kateterom. Ova metoda koristi ili toplinu (radiofrekvencijska ablacija) ili smrzavanje (kriogena ablacija) kako bi uništio područja unutar srca koja uzrokuju abnormalni ritam.

Koji su rizici od EP studije?

U većini slučajeva komplikacije su prolazne ili se mogu sanirati tijekom elektrofiziološkog ispitivanja. U rijetkim slučajevima može biti potrebna hitna kirurška intervencija. To se događa kod 1 od 1000 slučajeva. Ukratko, kod elektrofiziološkog ispitivanja rizik je vrlo mali, a korist koju pacijent njime dobiva vrlo je velika.

Kod elektrofiziološkog ispitivanja, kao i kod svih invazivnih ispitivanja, postoji mogućnost komplikacija. Komplikacije kod EP studije su rijetke. Liječnik će Vam to objasniti prije procedure, a nakon toga ćete potpisati pristanak za proceduru. Potpisivanje pristanaka je uobičajeni način rada u bolnici. Cilj je da osoba bude upoznata s procedurom i da se slaže da joj se procedura učini.

Ako nastane krvarenje u području na kojem je postavljen kateter, mogli biste razviti kolekciju krvi ispod kože koja se naziva hematom. Diskretni hematomi nastaju u oko 10 – 20 posto procedura. Hematomi mogu biti neugodni i prouzročit će modrice, ali one se obično povlače nakon nekoliko dana. Ipak, obratite se svom liječniku ako imate bilo kakvih nedoumica.

Puno su rjeđe (događa se u 0,5% ukupno) lezije od pritiska krvnih žila, njihovo začepljenje, infekcija ili oštećenje živaca koji se nalaze u neposrednoj blizini krvnih žila. Lezije od pritiska krvnih žila u blizini srca ili u samome srcu mogu se dogoditi u 1 – 2 slučaja na 500. Još je manja mogućnost trombo-emboličnih komplikacija (1 – 2 slučaja na 1000).

Postoji mali rizik od oštećenja normalnih električnih putova srca. Ukoliko se problem zbog kojeg kod Vas nastaje aritmija nalazi u neposrednoj blizini normalnog provodnog sustava, liječnik će Vam to reći za vrijeme procedure. Ovakve komplikacije su iznimno rijetke, no Vi ćete biti obaviješteni o riziku i u skladu s tim ćete donijeti odluku. U slučaju oštećenja nekih normalnih dijelova provodnog sustava srca, te ukoliko takvo oštećenje ostane trajno možda će Vam trebati biti ugrađen elektrostimulator.