Simptomi zatajivanja srca
# Prvi korak u prepoznavanju srčanog popuštanja.
U ovom poglavlju
Simptomi i znakovi prvi su korak u prepoznavanju srčanog popuštanja. Simptomi su ono što Vi osjećate, a znakovi ono što Vaš liječnik može vidjeti tijekom pregleda.
Razgovorom bolesnika i liječnika najbolje se mogu razlučiti pacijentove tegobe. Liječnik će zaključiti ukazuju li one na srčano popuštanje ili neku drugu srčanu bolest.
Simptomi srčanog zatajivanja
Najčešći simptomi srčanog zatajivanja su:
- zaduha prilikom napora
- umor
- oticanje gležnjeva
- povremena vrtoglavica
- osjećaj nepravilnog rada srca, te
- buđenje iz sna tijekom noći radi osjećaja nedostatka zraka.
Ne moraju uvijek svi simptomi biti prisutni, te simptomi sami po sebi nisu dovoljni da bismo rekli da netko ima popuštanje srca jer se mogu naći i u mnogim drugim bolestima i stanjima.
Znakovi srčanog popuštanja
Znakovi srčanog popuštanja su:
- hropci ili krepitacije (pucketanje) čujni slušalicama tijekom disanja koji nastaju kao posljedica nakupljanja tekućine u plućima
- dodatni treći srčani ton prilikom slušanja srca slušalicama
- tjestasti otoci potkoljenica
- uvećana jetra koja se može napipati prstima, te
- pomak otkucaja vrha srca više prema lijevoj strani prsnog koša radi njegovog uvećanja koji se može osjetiti pod rukom tijekom pregleda.
Ponekad bolesnik nema niti jedan znak prisutan tijekom pregleda te i navedeno treba uzeti u obzir, tako da izostanak znakova nije i apsolutna potvrda izostanka bolesti.
I kada bolesnik ima već poznatu bolest srca i srčano zatajivanje, prisutnost simptoma i znakova nije ništa manje važna. Vaš liječnik ili kardiolog ciljanim pitanjima o podnošenju napora ocijeniti će koliko su simptomi pod kontrolom. Bitno je znati pravilno navesti koliko možete prijeći hodajući po ravnom, pri usponu uz brdo, ili koliko katova se možete uspeti uz stepenice
Jedan od bitnih ciljeva terapije je smanjenje simptoma, te je ponovnu pojavu ili pogoršanje simptoma bitno navesti prilikom pregleda da bi se pokušalo prilagoditi terapiju kao i vidjeti jesu li potrebne naprednije metode liječenja
Praćenje tjelesne mase
Dnevna kontrola tjelesne težine važna je kako bi na vrijeme uočili pojavu zadržavanja tekućine iliti hipervolemije. Preporuča se tjelesnu težinu kontrolirati uvijek u isto vrijeme. Najbolje je to činiti ujutro nakon mokrenja, a prije doručka. Važno je uvijek koristiti istu vagu i sličnu laganu odjeću. Kako bi sigurno pratili vrijednosti, redovito bilježite i vodite dnevnik svoje tjelesne težine.
Na zadržavanje tekućine ukazivat će povećanje tjelesne težine za oko 1,5 kg u dva dana ili za oko 2 do 3 kg u jednom tjednu.
Zadržavanje tekućine govori u prilog da je potrebna optimizacija terapije, poglavito diureticima, tj. lijekovima za izmokravanje, ali i drugim lijekovima za srčano zatajivanje ako nisu u optimalnim dozama.
Rječnik stranih riječi
Ejekcijska frakcija (EF) - postotak krvi koji srce izbaci u svakom ciklusu iz lijeve klijetke. Ona predstavlja najrašireniji parametar praćenja funkcije srca. Normala je iznad 50%, a može ići i do 75 i 80%, ali nikada nije 100% jer uvijek dio krvi ostaje u srcu da šupljina ne bi kolabirala.
Blago smanjenje je između 40 i 50%, umjereno između 30 i 40%, a teško ispod 30%. Srčano zatajivanje može biti prisutno i uz normalnu EF.
HFpEF (Heart failure with preserved ejection fraction) - zatajivanje srca u kojem je EF preko 50%, te srce naizgled stišće zadovoljavajuće, a ipak su prisutni znakovi i simptomi srčanog zatajivanja, najčešće iz razloga što je poremećena rastezljivost srčanog mišića. Sindrom koji je prisutniji u starijih osoba i osoba ženskog spola.
HFrEF (Heart failure with reduced ejection fraction) - zatajivanje srca u kojem je EF ispod 40%, te srce izbacuje značajno manji postotak krvi koja se nalazi u lijevoj klijetci nego što je to normalno.
HFmrEF (Heart Failure with mid-range Ejection Fraction) - zatajivanje srca u kojem se EF nalazi u rasponu između 40 i 50%, te ne ulazi u kriterije niti za HFrEF, niti za HFpEF.
Palpitacije – osjećaj nepravilnog ili ubrzanog rada srca. Najčešće nisu znak ozbiljne bolesti niti opasnosti, a vrlo često uzrokovane su stresom, napetošću, pretjeranim unosom kofeina, pušenjem, kao i nekim drugim stanjima potpuno nevezanim uz srce (npr. anemija, bolesti štitnjače, trudnoća itd). U vrlo rijetkim slučajevima palpitacije mogu biti vezane uz ozbiljnu bolest srca. Posebno je značajno ukoliko je osjećaj nepravilnog i ubrzanog srčanog rada praćen nesvjesticom ili bolom u prsima.
Hodna pruga – udaljenost koju se može preći hodajući po ravnom bez stajanja. Služi za procjenu prokrvljenosti nogu, osobito kod bolesti arterija nogu, ali govori i o funkcijskom kapacitetu srčanog mišića, osobito ako je razlog za prestanak hodanja nedostatak zraka, a ne bol u nogama.
Ehokardiografija – ispravan medicinski naziv za ultrazvuk srca. Njime se mogu vidjeti veličine srčanih šupljina, njihova sposobnost stiskanja i rastezanja, kao i funkcija i izgled srčanih zalistaka te osobitosti protoka krvi unutar srca.